Info box

GUME I NAPLACI (po naški: FELGE)


215 / 40 R 16

215 = širina gume u milimetrima (misli se na njen najširi dio), što će reći da je ova guma široka 21.5cm.

/40 = postotak visine gume. U ovom primjeru je to 40% od 215mm (širine) = 86mm.

R = znači da se radi o radijalnoj gumi.

16 = promjer naplatka na koju se montira guma - u inčima. U ovom slučaju 16".

kombinacijom gornjih brojeva možete izračunati promjer vašeg kotača. Taj podatak Vam je prilično bitan ukoliko želite na automobil montirati kotač drugih dimenzija nego što je standardni. Npr. promjer navedenog kotača je: 16" + 2× 86mm = cca. 57.8 cm. Svakako se nastojte držati dimenzija koje preporuća proizvođač (oni baš nisu gluplji od Vašeg vulkanizera) jer nije samo promjer kotača jedini i važan parametar kod bildanja ovjesa...

Ponekad se ispred svih ovih oznaka stavlja slovo P što samo označava da se radi o gumi za putnički (passenger) automobil, dok one za teretna vozila imaju oznaku LT (light truck)... Ukoliko nije naveden parametar postotka visine gume, podrazumjevana vrijednost je 82%.
Formula za proračunavanje promjera gume u Excelu glasi: =(( C1*25.35)+(2*A1*B1/100))/10 , (naravno, u polju A1 se nalazi širina gume, u polju B1 postotak visine, a u C1 promjer u inčima - ako dobiveni iznos pomnožite sa pi dobit ćete opseg gume).
Ako na autu zamjenite gume (kotače) i stavite nove koje imaju veći promjer onda će Vam automobil slabije ubrzavati, ali će imati bolju krajnju brzinu (do neke mjere)... Ako stavite gume manjeg promjera, onda će bolje ubrzavati, ali ćete imati manju maksimalnu brzinu...
Standardne dimenzije guma za "kompaktne" automobile srednje klase se kreću u koracima: 155 R 13, 175/70 R 13, 185/60 R 14, 195/50 R 15... sve ove gume imaju (skoro) isti promjer, i kada ih sve montirate na isti automobil onda ne bi trebalo doći do gubitka performansi... Ali tu treba paziti na komponentu zvanu masa kotača koja nije zanemariva iako se radi o par kg razlike... Naime, nije isto natovariti 10 kg u prtljažnik i 10 kg direktno na kotač!

82 V
82 = indeks max. mase koju guma može podnijeti. Ova oznaka se odnosi na masu po kotaču. Svaka guma u pravilu pored ovog indeksa ima dodatni natpis koliko kilograma odn. pound-a podnosi.
V = indeks brzine do koje se smije koristiti guma. Ovaj indeks se odnosi na idealne uvjete !
Neki od indeksa mase
Oznaka Max. masa Oznaka Max. masa
70 335 kg 90 600 kg
75 387 kg 95 690 kg
80 450 kg 100 800 kg
82 475 kg 105 925 kg
85 515 kg 110 1060 kg

 

Neki od indeksa brzine
Oznaka Max. brzina Oznaka Max. brzina
Q 160 km/h V 240 km/h
S 180 km/h W 270 km/h
T 190 km/h Y 300 km/h
U 200 km/h Z 240+ km/h
H 210 km/h


DOT ..... 164

164 = datum proizvodnje gume u formatu WWY odn. WWYY. Prve dvije znamenke određuju tjedan u godini kada je guma proizvedena, dok zadnja znamenka označava zadnju znamenku godine proizvodnje. U ovom primjeru to je 16. tjedan 1994. godine. Rok trajanja gume je u pravilu 8 godina, a nakon toga guma gubi neka svoja svojstva. Rekli bi naši ljudi da se plastificira. Kako znati da ta guma nije proizvedena 1984? Pa proizvođač nije te godine imao navedeni model u ponudi. Gume proizvedene nakon 2000. godine imaju dvoznamenkastu brojku godine, npr. 4602 odn. 46. tjedan 2002. godine
Na protektirane (obnovljene) gume proizvođač bi trebao utisnuti novu oznaku vremena proizvodnje preko postojeće, pa bi ih se po tome trebalo moći i prepoznati - dakle, ako su u DOT oznaci zadnja slova drugačija od prethodnih, onda se radi o protektiranoj gumi (naravno, proizvođači protekiranih guma se trude otisnuti oznaku negdje drugdje). Ove druge oznake su interne tvorničke šifre (npr. šifra proizvođača i tvornice)...
DOT je skraćenica od Department of Transportation

 

TREADWEAR 200
200 = Indeks trošenja gume. Ova guma se duplo sporije potroši nego "standardna" guma... Iliti 200%... Postoji određena ruta gdje se testiraju sve gume i mjeri se njihova potrošnja... što je manji ovaj broj to se guma brže troši.
Ovaj parametar možete tumačiti i na način da se broj pomnoži sa 200 i dobije se približna kilometraža koju može navedena guma preći - naravno, u idealnim uvjetima...

 

TRACTION A

A = Indeks držanja na mokroj podlozi. Postoje gume sa indeksom A, B i C, s tim da ona sa indeksom A ima najbolju "trakciju" na mokroj podlozi kod kočenja... One sa oznakom AA su još bolje... Ova oznaka se dobije mjerenjem na ravnoj ruti i ne odnosi se na trakciju u zavojima...

 

TEMPERATURE A

A = Indeks termalne otpornosi pri velikim brzinama. što je slovo "manje" to je otpornost veća... što će reći da je A najbolje...
Ponekad proizvođači ova zadnja tri parametra "proguraju" pod jedan, npr. 280BC... ista stvar - drugo pakiranje...


ZIMSKE GUME

Zimsku gumu možete prepoznati (pored nacrtanih pahuljica sa strane) i po utorima koji, za razliku od ljetnih i sportskih, najčešće nemaju nikakve uzdužne kanale... međutim, glavna razlika između ljetne i zimske gume je u smjesi odn. materijalu od koje se radi - ljetna guma se na niskim temperaturama plastificira pa nema dobra svojstva, dok zimska guma u tim uvjetima ima optimalnu tvrdoću (odn. mekoću) i druga svojstva... Obratite pažnju na izraz ZIMSKA.... dakle, guma za zimu, ne samo za snijeg - to ne mora biti snježna guma, nego zimska guma, i treba je stavljati na vozilo u zimskim mjesecima, bez obzira da li ima snijega na cesti!!!

Prednost zimske gume nad ljetnom može se osjetiti već pri vanjskoj temperaturi od 6 stupnjeva Celzijevih.

M+S = Mud + Snow - gume čiji bi profil trebao biti posebno prilagođen za vožnju po blatu odn. snijegu... Ovo NIJE oznaka za cijelogodišnje gume (kako je uvaženo među našim narodom), a štoviše, ovo NIJE ni oznaka za zimsku gumu - dakle, M+S guma ne mora nužno biti ni zimska guma!!!... Po specifikacijama, pored ostalog, to je guma čiji dezen šara (površina koja je u dodiru s cestom) sadrži minimalno 25% "praznina" (kanala)... tako da, teoretski, sportska ljetna guma može imati M+S specifikaciju jer u specifikacijama nigdje ne piše kako se M+S gume moraju realno ponašati na snježnom ili blatnom terenu (za razliku od npr. guma koje "žele" nositi "Severe winter traction" oznaku)... Uglavnom, kada dođete kod nas negdje početkom studenog, nemojte tražiti M+S gume, nego tražite zimske gume! (iako će plod tog upita kod 98% vulkanizera bez razmišljanja uroditi istim plodom)... I nemojte biti "pametni", pa stavljati zimske gume tek kad padne prvi snijeg - stavite ih početkom studenog i skinite sredinom ožujka...

 

CJELOGODIŠNJE GUME

Cjelogodišnje gume postoje, i kao takve su označene (na stranicama imaju i sunce i pahuljicu). Zašto onda nisu sve gume cjelogodišnje? Zato jer je dobra ljetna guma ljeti još uvijek bolja od cjelogodišnje, kao što je i dobra zimska guma bolja od cjelogodišnje zimi... Cjelogodišnje gume su idealne za nezahtjevne vozače - ovdje će vjerojatno biti najviše problema, jer će rijetko tko priznati da je nezahtjevan vozač - a u nas je barem 98% vozača kojima bi ovakva guma odgovarala.

 

PUNJENJE GUME PLINOM

Danas veliki broj  vulkanizera nudi uslugu punjenja guma plinom. Naravno, to nije isti plin koji Vam u domaćinstvu služi za kuhanje, stoga NEMOJTE pokušavati u kućnoj radinosti napraviti isto... Učinak plina u Vašim gumama se svodi na manje zagrijavanje gume i ravnomjernije širenje plina unutar kotača - direktne posljedice su dulji vijek gume, (recimo) nešto stabilnije vozilo, ali i puno manje brige oko stalne kontrole pritiska u kotačima.

 

Prilikom (de)montaže guma/kotača treba obratiti pažnju na slijedeće detalje:
Neke gume su asimetrične, pa treba obratiti pažnju koju stranu staviti prema unutra odn. koju prema vani.Kod nekih je važno i u koju stranu se vrte (Directional).

Kada mjenjate sezonske gume označite (kredom) koja je guma bila na kojem kotaču, odn. koji kotač je bio na kojoj strani i njegov smjer okretanja. Dakle prednji lijevi kotač na svoje mjesto, prednji desni isto tako....

 

 

STAROST GUMA

Bitno je znati da gume nisu kvarljiva roba i da je mnogo bitnije u kojim uvjetima se gume čuvaju. Proces „starenja“ kod guma u pravilu počinje kada se montiraju na vozilo i počnu zagrijavati i hladiti, što je i normalno kod vožnje. Sigurno vam se dogodilo ili ste čuli da je netko imao slučaj da gume nakon određenog vremena izgube elastičnost i postanu tvrde i to je vidljivo posebice na mokrom kolniku. Jedini razlog, kako se pokazalo u praksi, je – vožnja sa nedovoljnim pritiskom zbog kojeg u bočnici gume nastaju torzione sile. One imaju za posljedicu povećanje temperature koja nakon nekoliko mjeseci takvog korištenja rezultira gubitkom nekih elastomera u samoj gumi.

Vremensku određenost krajnjega roka tijekom kojeg se gume smatraju novima (uz pravilno skladištenje) ima primjerice Velika Britanija. Ondje guma može biti stara šest godina. Savez njemačke gumarske industrije, Savez industrije automobilskih guma i Udruženje vulkanizera Njemačke navode da su gume nove ako od datuma proizvodnje nije prošlo više od šest godina. To je zbog toga što guma u svom sastavu ima više vrsta antioksidansa koji sprječavaju propadanje guma u vremenu od najmanje 12 godina. Da su gume pokvarljiva roba, tada bi po zakonima o zaštiti potrošača koji vrijede svuda u svijetu, gume umjesto datuma proizvodnje imale datum do kojeg se mogu upotrijebiti.

S obzirom da gume još uvijek kao i vaš automobil imaju samo datum proizvodnje kao referencu starosti, priče o tome da gume ne smiju biti starije od 6 mjeseci padaju u vodu.

Nešto i o toj zabludi: guma koja se proizvede danas, u stvari bi trebala, kako bi svi kemijski procesi završili, odstajati ne manje od 6 mjeseci. Ako ste ikada pokušali nešto zalijepiti, znate da treba pričekati neko vrijeme da se ljepilo stvrdne i tek tada možemo upotrijebiti naš proizvod. Isto je i sa epoksilnim smolama od kojih je, između ostalog, izrađena svaka automobilska guma.

Zaključak: prilikom kupnje obratiti pažnju da dobijemo gume koje najviše odgovaraju našem načinu vožnje, za vrijeme eksploatacije guma voditi brigu o pravilnom pritisku, vansezonske gume pohraniti na tamno i hladno (ne vruće i svijetlo) mjesto i naše gume će biti elastične godinama.

 

FELGE

 

voltec b2 b3

ET 40 - 4×100

ET40 = Razmak (u mm) između uzdužne sredine felge i dijela felge koji se naslanja za pričvršćivanje na automobil... ova oznaka se još naziva Offset... a može ga pratiti pozitivan ili negativan broj, ovisno o tome da li je naslanjajući dio felge isturen prema vani (broj je onda pozitivan i kotač je više uvučen u blatobran), ili prema unutra (onda je broj u minusu, a kotač (u pravilu) viri van blatobrana).offset_felge
Montaža felge sa krivim Offset-om može se odraziti na stabilnost Vašeg automobila! Ukoliko proizvođač ne nudi felgu (koja se Vama sviđa) sa Offset-om koji odgovara Vašem automobilu, pogledajte da li u ponudi ima istu felgu manje širine (npr. 7J16 umjesto 8J16), jer se (u pravilu) mjenjanjem širine mijenja i ET (Offset).

 

PCD = Pitch Circle Diameter, označava promjer kružnice koju čine središta vijaka koji drže felgu.

Shema vijaka = (broj vijaka × PCD) označava razmak vijaka. Ako niste do sada primjetili, znajte da ne paše svaka felga sa 4 vijka na svaki automobil sa 4 vijka... 4 × 100 znači da felga ima 4 vijka koji formiraju kružnicu promjera 100mm ... Postoje još: 4×98, 4×108, 4×110, 4×114, 4×130, 4×140, 5×100, 5×108, 5×110, 5×114, 5×115, 5×120, 5×121, 5×130, 6×108, 6×110, 6×114, 6×130, 6×140...

 

raspored_stezanja

Raspored stezanja vijaka = ovaj trenutak je isto tako važan jer Vam se može dogoditi da Vam se kotač u vožnji "sam" odvije i (ako ste gluhi i imate drvene ruke) otpadne...

Napomena: Ne mora značiti da felga koja ima neku schemu vijaka paše na sve aute sa tom schemom... Može se dogoditi da npr. ET/Offset ne odgovara... Konkretno: felga sa VW Golfa ne paše na Hondu Civic, iako imaju istu schemu... Golf ima ET32 dok Honda ima ET37... znači da će na Hondi Golfova felga premalo viriti vani i može strugati o amortizer (ili neki drugi dio mehanike ili karoserije)...

MODUS-M d.o.o.

Međugorska 12
88320 Ljubuški
Bosna i Hercegovina
+387 39 833 234
+387 39 832 211
+387 63 372 495
Plaćanje svim karticama